NOVOSTI

POSTIGNUćA

29.11.2017. u 12:05

PROFESOR BIOLOGIJE KREŠIMIR JAMBREK USPOSTAVIO JE SURADNJU S HRVATSKOM AGENCIJOM ZA OKOLIŠ I PRIRODU

Monitoring saproksilnih kornjaša

U sklopu suradnje s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu, profesor Jambrek provodi monitoring saproksilnih kornjaša na području Požeško-slavonske županije. Fotografije s podatcima poslao je u Agenciju te će isti biti upisani u bazu podataka.

Prikupljeni podatci bit će dostupni krajem 2017. godine na stranicama Bioportala, gdje se trenutno nalaze podatci monitoringa iz prethodne godine. Pozivamo učenike zainteresirane za pronalaženje rijetkih i zaštićenih vrsta neka svoje fotografije šalju na Facebook stranicu Biolog. Ovdje objavljujemo fotografije s pripadajućim podatcima poslane Državnom zavodu za zaštitu prirode:

Velika četveropjega cvilidreta, Morimus asper funereus
Datum: 23. 4. 2014.
Lokacija : Velika
Vrijeme: 10:31
GPS: Latitude: 45.473099 | Longitude: 17.657376
Altitude: 321 m
Ime i prezime opažača: Krešimir Jambrek

Velika četveropjega cvilidreta, Morimus asper funereus
Datum: 5. travnja 2016.
Lokacija: Stara Kapela
Vrijeme: 17:35
GPS: Latitude: 45.224 | Longitude: 17.706564
Altitude: 108 m
Ime i prezime opažača: Krešimir Jambrek

Alpinska strizibuba, Rosalia alpina
Datum: 27. lipnja 2015.
Lokacija (GPS): Kutjevo
Vrijeme: 14:33
GPS: Latitude: 45.441676 | Longitude: 17.885573
Altitude: 279 m
Ime i prezime opažača: Krešimir Jambrek

Obični jelenak, Lucanus cervus L.,
Datum: 19. svibnja 2014.
Lokacija : Završje, okolica Požege
Vrijeme: 11:36
GPS: Latitude: 45.321745 | Longitude: 17.620971
Altitude: 241 m
Ime i prezime opažača: Krešimir Jambrek

Iz teksta Državnog zavoda za zaštitu prirode:

navedene vrste kornjaša pripadaju jednoj od najugroženijih skupina kornjaša - saproksilnim kornjašima, čije se ličinke hrane umirućim i raspadajućim drvetom. Bogatstvo saproksilnih kornjaša odražava očuvanost, kvalitetu i raznolikost staništa te se stoga često koriste kao indikatori stanja ekosustava;
ugrožene su zbog promjena povoljnih životnih uvjeta i uništavanja staništa gdje obitavaju (nedostatak trulih stabla i panjeva bitnih za razvoj ličinki, prekomjerna sječa šuma i sl.);
navedene su na dodacima EU Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije, zbog čega je Hrvatska odredila područja važna za njihovo očuvanje koja su dio Ekološke mreže Republike Hrvatske, a time i Natura 2000 ekološke mreže Europske unije, a njihovo je stanje očuvanosti Hrvatska dužna pratiti i očuvati ga u povoljnom stanju;
kroz potragu, širimo svijest o važnosti i ugroženosti ovih vrsta te ih aktivno uključujemo u očuvanje prirode koja ih okružuje.

Autor: Krešimir Jambrek, prof.