DJELOVANJE SUKLADNO ZAKONU:
Gimnazija je ustrojena i djeluje u skladu sa Zakonom o sredenjem školstvu
(NN 69/03.) i njegovim novelama te podzakonskim aktima i uredbama Ministarstva
prosvjete i športa.
NACIONALNI IDENTITET:
Razvijati punu i snažnu hrvatsku nacionalnu svijest kao bitnu sastavnicu učeničkog
osobnog identiteta, zasnovanu na trajnim povijesnim i kulturnim dobrima hrvatskog naroda i
djelatnim vrijednostima novog hrvatskog društva u razvoju, u ozračju suradnje s
naprednim svijetom i međunarodnom zajednicom, uvažavajući kulturne razlike i njegujući
razumijevanje među različitim kulturama, nacionalnu toleranciju i multikulturalizam
ukupnog životnog prostora.
POVIJESNOST:
Stalna briga o gimnazijskom povijesnom nasljeđu prikladnim čuvanjem, obnavljanjem i
arhiviranjem dobara priskrbljenih tristogodišnjim razvojem i korištenjem u praksi dobrih
pedagoških rješenja iz ranijeg vremena.
| |
 |
HUMANIZAM I ANTROPOCENTRIZAM:
Omogućiti svakom učeniku spoznaju i što je moguće veći razvoj osobnih potencijala u
skladu s njegovom naravi. Poučavati uvažavajući vrhunske ljudske vrijednosti i težnje,
ideju o dostojanstvu svake ljudske osobe, posebice ideju o ljudskim pravima i svekolikoj
čovjekovoj slobodi, gdje je sloboda mišljenja tek začetak i pretpostavka čovjekovog
samoostvarenja. Postupati u duhu kulture mira, suradnje i nenasilnog rješavanja sukoba.
Poticati u učenika razvoj pozitivne slike o sebi i pripraviti ga za zrelo samostalno
odlučivanje o svom profesionalnom i općem psihosocijalnom razvoju te za djelatno i
promišljeno odlučivanje o općem društvenom dobru i probitku. Promicati ideju o
razumnom gospodarenju prirodnim izvorima i dobrima, njegovati kulturu zdravog,
stvaralačkog i odgovornog osobnog, obiteljskog i društvenog života.
| |
|
INOVATIVNOST:
Gimnazija teži prihvaćanju promjena u odgojno-obrazovnom procesu koje su stručno i
znanstveno provjerene i čije su prednosti dokazane. Stalno traži novine i usavršava
organizaciju rada te stvaralački rješava probleme u odgojno-obrazovnom procesu.
DEMOKRATIČNOST:
Znači optimalnu uključenost u raspravljanje i odlučivanje o bitnim pitanjima
odgojno-obrazovnog procesa svih subjekata koji sudjeluju u njemu ili se za njega zanimaju:
učenika, nastavnika, roditelja i drugih. Podrazumijeva raspravljanje i odlučivanje u
dogovorenoj demokratskoj proceduri, uvažavanje prava svakoga na iznošenje mišljenja,
usvajanje većinskog mišljenja, zaštitu dostojanstva ljudske osobe, uvažavanje i
snošljivost u razgovaranju i raspravljanju, poštivanje i provođenje odluka nastalih u
takvom demokratskom procesu.
| |
|
OTVORENOST I SLOBODNO STVARANJE:
Uspješnost škole izravno ovisi o zanimanju, suradnji i potpori iz okoline u kojoj
djeluje, a to je pak uvjetovano otvorenošću i usmjerenošću škole prema tom njenom
okružju. Stoga, Gimnazija razvija različite oblike djelovanja kojima obogaćuje opću
kulturnu i drugu razvijenost sredine, odnosno omogućuje utjecaj sredine na svoj rad i
razvoj. Istodobno, izvan propisanog okvirnog nastavnog plana i programa, Gimnazija stvara
i na taj okvirni plan dograđuje mnoge dodatne programe i aktivnosti za učenike,
nastavnike, roditelje i građanstvo, čime obogaćuje svoj rad i potvrđuje stvaralačku
slobodu i autonomiju.
| |
|
PRIBLIŽAVANJE DOBROJ ODGOJNOJ I OBRAZOVNOJ PRAKSI
RAZVIJENIH DEMOKRATSKIH ZEMALJA:
Ostvariti suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama i sustavima drugih razvijenih
demokratskih zemalja, nastojeći njihova pedagoška dostignuća prikladno uklopiti u našu
praksu. Jednako, surađivati s razvijenim i uglednim hrvatskim gimnazijama i drugim
školama s visokim odgojnim i obrazovnim postignućem.
ŠKOLA “PO MJERI UČENIKA”:
Približavati se, koliko je to moguće, konceptu škole “po učeničkoj mjeri”:
odgojno-obrazovni proces optimalno individualizirati i diferencirati prema razvojnoj dobi,
sposobnostima, osobinama i mogućnostima svakog učenika, ali i svakog novog naraštaja
učenika kao pojave za sebe. To podrazumijeva prikladno razvijanje nastavnih ciljeva,
više izbornih, fakultativnih i slobodno ustrojenih programa, različitost skupina i
odjela, diferenciran metodički rad i fleksibilnu organizaciju odgojno-obrazovnog procesa
sa što više kreativnosti.
UČENIČKA AKTIVNOST I SAMOSTALNOST:
U odgojno-obrazovnom procesu optimalno pomicati težište s nastavničkog poučavanja na
samostalno učeničko učenje, istraživanje i stvaralački rad. Važnije je naučiti kako učiti, tražiti,
odabrati i obraditi informacije, nego li učenje svoditi na opetovano “bubanje” i
skladištenje velikog broja informacija.
SMANJIVANJE UČENIČKOG I NASTAVNIČKOG RADNOG STRESA:
Gimnaziju učiniti ugodnom učenicima i nastavnicima, mjestom spoznajne, stvaralačke i
razvojne radosti, gdje se uči i podučava bez prisile i straha druženjem i slobodnim
uljudbenim komuniciranjem, razumijevanjem i međusobnim uvažavanjem svih subjekata u
interakciji (učenika, nastavnika i roditelja).
NASTAVNIČKA STVARALAČKA ODGOVORNOST:
Nastavnicima i drugim školskim djelatnicima dati optimalnu mogućnost samostalnog,
stvaralačkog i odgovornog djelovanja. Organizacija rada i opremanje nastavnog procesa
suvremenom edukacijskom infrastrukturom mora omogućiti takvu nastavničku ulogu.
TIMSKI RAD:
Složenost odgojno-obrazovnog procesa zahtijeva zajednički (timski) pristup i rad
stručnjaka iste i različitih struka. Gimnazija će poticati, razvijati i održavati sve
oblike takvog interdisciplinarnog i multidisciplinarnog timskog rada.
RODITELJSKA SUODGOVORNOST:
Povećavati prava, slobodu i suodgovornost roditelja u odgoju i obrazovanju njihove djece
različitim organiziranim oblicima suradnje roditelja i škole.
VIŠI ŠKOLSKI I PEDAGOŠKI STANDARD:
Stalno obnavljanje i osuvremenjivanje opreme i učila te ostvarivanje sredstava za dodatne
oblike rada i programe. Traženje sponzora i donatora, te uvjeravanje svekolike javnosti u
nužnost i isplativost ulaganja u Gimnaziju.
INFORMATIZACIJA:
Informatizirati školu u svrhu unapređenja odgojno-obrazovnog rada, razvojne pedagoške
funkcije i poslovanja.
OSPOSOBLJENOST UČENIKA ZA NASTAVAK ŠKOLOVANJA:
Osposobiti učenike za uspješno svladavanje razredbenih ispita za upis na željene
fakultete i učinkovito samostalno studiranje upisanog visokoškolskog programa. U tom
kontekstu, aktivno stručno određivati i provjeravati osnovnu količinu i kakvoću
znanja, u svakom predmetu i u gimnazijskom programu općenito, koju, kao opću
gimnazijsku kulturu, učenik mora imati po završetku gimnazije.
|
