Škola » Povijest » XVIII. stoljeće
Sedamdesetih godina osamnaestog stoljeća osnovana je Academia Posegana.
XVIII. stoljeće
Djelovanje Gimnazije osobito je važno sedamdesetih godina 18. stoljeća. Godine 1761. osnovana je Academia Posegana. Tako je u razdoblju od 1761. do 1776. uz šesterorazrednu Gimnaziju djelovao i Filozofsko-teološki fakultet. Time se Požega svrstala među hrvatske gradove koji su već tada imali visoka učilišta.
Način rada Gimnazije ostao je nepromijenjen sve do godine 1726. Tada ona prerasta iz isključivo gramatičke škole (niža gimnazija), u potpunu gimnaziju (sa 6 razreda). Iste godine podignuta je i nova jednokatna zgrada Gimnazije istočno od Crkve sv. Lovre, koja još i danas postoji. Generacijama požeških gimnazijalaca ta je zgrada služila sljedeću 151 godinu (dakle do godine 1877.).
Rat Austrije protiv Turaka, koji se vodio 1736.-1739., imao je negativne posljedice na požešku Gimnaziju i na školstvo u Slavoniji uopće. Gimnazija je čak jedno vrijeme bila i zatvorena zbog nedostatka profesora i učenika, čemu je pridonijela i epidemija kuge. Međutim, rad se normalizirao već 1742. godine.
Do polovice stoljeća, povećavao se broj učenika, a sukladno tome i broj profesora. Prvoga ravnatelja Gimnazija je dobila još 1715. Struktura učenika nije bila homogena. Gimnaziju su polazili pripadnici svih slojeva, a neki polaznici bili su i odrasli ljudi. vatske gradove koji su već tada imali visoka učilišta.
Djelovanje Gimnazije osobito je važno sedamdesetih godina 18. stoljeća. Godine 1761. osnovana je Academia Posegana. Tako je u razdoblju od 1761. do 1776. uz šesterorazrednu Gimnaziju djelovao i Filozofsko-teološki fakultet. Time se Požega svrstala među hrvatske gradove koji su već tada imali visoka učilišta.
Na fakultetu se prve dvije godine učila filozofija (u koju su prema ondašnjim shvaćanjima pripadale i prirodne znanosti), a druge dvije, moralna teologija. Godine 1761. Akademija je imala 19 polaznika, a kasnije 25-40. Nastava se odvijala u gimnazijskoj zgradi, a uspješno studiranje je među ostalim omogućavala i bogata isusovačka knjižnica.
Ukidanjem isusovačkog reda godine 1773., Akademija dolazi u tešku situaciju i Marija Terezija je ukida godine 1776.
Nakon ukidanja isusovačkog reda, 1773. godine, Gimnazijom do 1786. upravljaju pavlini. Godine 1777. uvedena je nova znanstvena osnova, pa se do 1806. Gimnazija dijeli na nižu, gramatikalnu, (tri razreda) i višu, humanističku (dva razreda). U tom razdoblju posvećuje se više pozornosti prirodnim znanostima, te se uređuju zbirke za biologiju i fiziku. Uz latinski jezik sve se više njeguje i hrvatski.
Poslije ukidanja pavlinskog reda, 1786., pavlini se sekulariziraju i zadržavaju kao profesori sve do 1834. kada školu preuzimaju franjevci.
