Članak » Iz teorije u praksu
Terenska nastava iz geografije i povijesti
Iz teorije u praksu
Učenici drugih razreda gimnazije (2. c i 2. d razred) imali su prilike u praksi vidjeti ono o čemu su slušali na nastavi. U organizaciji profesorice geografije Marine Farkaš i profesorice povijesti Sanje Musil, 15. svibnja posjetili su Gradski muzej Požega i izložbu „Ajmo se igrat“, s ciljem usvajanja povijesnih znanja, a 24. svibnja autobusom o svom trošku uputili su se u selo Deževce kraj Požege kako bi u praksi vidjeli geografske pojave i pojmove o kojima su slušali na nastavi.
Glavni cilj terenske nastave bio je uočavanje i primjena teoretskih znanja iz povijesti i socijalne geografije u stvarnom životu.
Prvi dio terenske nastave započeo je 15. svibnja odlaskom učenika u Gradski muzej Požega koji je obilježavao Međunarodni dan muzeja gostujućom izložbom Etnografskog muzeja iz Zagreba po nazivom „Ajmo se igrat“ - Dječje igračke iz hrvatske baštine.
Autorica izložbe dr. sc. Iris Biškupić Bašić, muzejska savjetnica Etnografskog muzeja ovom izložbom predstavila je bogatstvo i raznolikost dječjih igračaka iz hrvatske baštine. Na izložbi su prikazani predmeti specifični svojom izvornošću, rijetkošću, funkcijom i ljepotom, izrađivani od kraja 19. stoljeća u hrvatskim selima. Izložene su igračke koje su izrađivala djeca koristeći materijale iz prirode, ali i one koje su za njih radili njihovi ukućani nalazeći uzore u okolini. Najbrojniji dio izloženih predmeta čine igračke koje su radili stanovnici pojedinih sela u organiziranim zadrugama, a za tržište, poput dječjih igračaka iz prigorskog sela Vidovca, Hrvatskog zagorja i Zelova u Dalmatinskoj zagori.
Učenici su također imali priliku vidjeti zanimljiv filmski zapis o načinu izrade dječjih igračaka, ali i također, ono što je učenicima bilo najzanimljivije, imali su priliku sudjelovati u igraonici s drvenim igračkama i slagati puzzle ali i fizički opipati materijale od kojih su igračke izrađivane. Ovom izložbom nakratko smo se vratili u doba kada nismo mogli igrati računalne igrice ili dopisivati se na društvenim mrežama. Djeca su se igrala i družila međusobno na ulicama, u kućama sa ručno izrađenim igračkama. Jesu li to bila bogatija i ljepša djetinjstva od ovih danas? Zanimljivo je vratiti se u ta vremena i upitati se što je u životu uistinu važno…
Drugi dio terenske nastave bio je obilježen geografijom i nastavio se izletom u selo Deževce pokraj Požege gdje nas je srdačno ugostio gospodin Damir Rosipal na svom ekološkom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Rosipal. Gospodin Rosipal govorio nam je o svom obiteljskom porijeklu (kolonizacija Čeha), o kulturama koje uzgaja te o eko poljoprivredi koju njeguje i promiče.
Prema udžbeniku iz geografije za drugi razred gimnazije, a iz cjeline Stanovništvo – na terenu učenici su bili usmjereni na razmještaj (naselje uz prometnice), prirodno kretanje stanovništva (depopulacija – mnogo napuštenih kuća, viđali su samo starije ljude), prostorno kretanje (od domaćina saznali su da mnogi stanovnici Deževaca putuju zbog posla u Požegu), struktura stanovništva (nacionalna manjina Česi na ove prostore došli su u 18. stoljeću, Mađari su iskorištavali šume – deforestacija), naselja (imena i vrste naselja, pripadnost kulturno - civilizacijskom krugu, građa nastambi – opeka, nastambe pravokutne s krovovima „na dvije vode“, vjera kršćanska – čemu svjedoče mnoge kapelice i crkve.).
Iz cjeline Gospodarstvo – (poljoprivreda – prirodni činitelji razvoja (utjecaj klime i reljefa: prisoj – vinogradi, voćnjaci, osoj – šume; društveni činitelji razvoja (agro-socijalni arondacija i komasacija (sa 10 hektara na 120 hektara imanje Rosipalovih; obiteljska i unajmljena radna snaga), tehničko-organizacijska obilježja poljoprivrede: strojevi za sadnju ali obrada ručna, prodaja tržnim centrima. Degradacija zemljišta (deforestacija, erozija, melioracija…).
Iz sekundarnih djelatnosti proizvodnju obnovljive energije – solarne energane u Brestovcu. Saznali za energanu na bioplin u Sloboštini i tako dalje.
Učenici su prepoznali prema vrsti djelatnosti: Iz tercijarnih djelatnosti – trgovina – najviše mješovitih trgovina (NTL, Tisak), specijalizirane (Perutnina, Poljoprivredna apoteka, prodavaonica namještaja, Planet obuća, Vindija. Ugostiteljstvo – restoran Croatia u Završju.
Učenici su uočili na terenu mnogo toga što prije nisu primijetili kada su viđali ovaj prostor: očekivali su više stoke na pašnjacima, na prisojnim stranama mnogo vinograda, razlika eko i tradicionalnih voćnjaka (kalupirani), uočeno pčelarstvo, mnogo zapuštenih prostora pa i eko imanje Željka Mavrovića koje je također zapušteno. Na jednom polju se uzgaja više kultura zbog plodoreda, mjestimično namjerno ostavljene šikare da se oteža širenje nametnika, konoplja kao jako iskoristiva biljka ali zakonska regulativa otežava proizvodnju. Lokalni toponimi ostali su iz razdoblja turske vladavine.
Ovakav oblik nastave u kojem se teoretska znanja mogu „opipati“ u stvarnom životu, najbolji je način usvajanja znanja što su dokazali i sami učenici svojim angažmanom i zainteresiranošću. Nadamo se kako će biti još više ovakvih načina usvajanja znanja jer kako je rekao Albert Einstein:
„Teorija je kad se sve zna, a ništa ne funkcionira. Praksa je kad sve funkcionira, a nitko ne zna zašto.“I zato vodeći se time, međusobni sklad prakse i teorije najbolji je vodič ka uspjehu.
Zahvaljujemo se gospodinu Damiru Rosipalu koji nas je srdačno ugostio na svoje imanje te na bogatim i korisnim savjetima iz prakse koje nismo mogli pročitati ni u jednom udžbeniku.
