Članak » Svemir u manjem izdanju
Predavanje o međuplanetarnim letjelicama i novim istraživanjima Sunčeva sustava
Svemir u manjem izdanju
Planet Zemlja – najljepši, do sada poznati objekt u svemiru. Unatoč uvjerljivom vodstvu, brojni astronomi istražuju svemirska prostranstva, ali ne s namjerom da utvrde superiornost našeg planeta, već da istražujući druge planete shvate naše mjesto u svemiru.
svemir - Foto: http://www.wired.co.uk
Priznajte, i vi ste mislili da su astronomska istraživanja stvar 90-ih. Onda je ovaj članak na dobrom putu da vas iznenadi! Tako je Ante Radonić, voditelj planetarija u Tehničkom muzeju u Zagrebu, 16. studenoga 2015. u knjižnici i čitaonici Gimnazije Požega u sklopu Mjeseca astronautike Požega 2015. održao predavanje koje mijenja mišljenja.
Čovjekov je primarni i najosnovniji cilj da si osigura preživljavanje, a međuplanetarne letjelice tome i pridonose. Ova tvrdnja je paradoks desetljeća, jer velika ulaganja u takvu visoku tehnologiju barem izravno ne pridonose smanjivanju razlika između bogatih i siromašnih i rješavanju drugih globalnih problema, no pozivam vas da nakratko promotrite svoju okolinu iz kuta za kojeg možda niste ni znali da postoji i dopustite mu da vas razuvjeri.
Odgovore na ova neuobičajena pitanja ili ćete pronaći u ovom članku ili u intervjuu, iliti više razgovoru sa Antem Radonićem koji će se uskoro u obliku zasebnog članka objaviti na web stranici ove škole.
Međuplanetarne letjelice- interplanetarno novinarstvo
Naš Sunčev sustav ima 8 planeta, ali i na milijune nebeskih tijela koji samo što nas ne pogode. S namjerom da se potencijalna opasnost u obliku asteroida otkrije na vrijeme kako bi se uspješno uklonila, astronomi su svoje vrijeme posvetili međuplanetarnim letjelicama, svojevrsnim interplanetarnim novinarima koje bi „ispipale teren“ i istražile prostor oko sebe.
„Istražujući druge planete, više ćemo saznati o sebi i o našem planetu“
Cijeli je Sunčev sustav, pa tako i ostatak svemira, građen od istih kemijskih elemenata. Rezultat toga je sličnost ostalih planeta sa Zemljom, zbog čega drugačiju verziju vulkana možemo vidjeti na Plutonu, ledene gejzire ne uočavati samo na Islandu već i na Saturnovom mjesecu Enkeladu, a rizične vruće vulkane izbjegavati i na Jupiterovom mjesecu. Tko zna, možda se nešto slično Plitvičkim jezerima otkrije na drugom kraju galaksije?
Na predavanju smo doznali mnoge zanimljivosti o Marsu (Zemljin „alter ego“), Plutonu (patuljasti planet) i Jupiteru. Koliko ćete uspjeti ove informacije povezati sa shvaćanjem evolucije našeg planeta ovisi o vašoj upornosti, ali i kreativnosti.
I, koje je čovjekovo mjesto u svemiru? Prema činjenici da je cijeli svemir građen od istih kemijskih elemenata, da je Zemlja dio svemira i da je čovjek nastao iz zemlje, možemo zaključiti da je naše biće postojan dio svemira, no ostajemo li samo na važnosti sastavnice jedne beskonačne cjeline ili možemo reći da smo svemir u manjem izdanju?
Odgovor na to, kao i ostala pitanja koja su rezultat moje inspiriranosti ovim predavanjem moći ćete pronaći u već spomenutom intervjuu.
Zanimljivosti s predavanja
- Zemlja, zbog plimnih sila, sada ima lagano usporavanje, pa se na kraju nekih godina doda još 1 sekunda. Zvuči malo? Za kojih milijun godina od te bi se jedne sekunde moglo sakupiti čitavih 24 sata, a nikome ne bi smetao dodatni praznik.
- Mjesec „bježi“od Zemlje zbog djelovanja gravitacije, što j kontraefekt djelovanja plimnih sila, a rezultat toga je godišnje udaljavanje Mjeseca od Zemlje za 38 mm. Ali bez straha, Mjesec neće pobjeći od autodestruktivne Zemlje (iako mu to ne bi škodilo), jer gravitacija sve drži pod kontrolom.
- Za prihvaćanje signala koji su zbog velike razdaljine između međuplanetarnih letjelica i Zemlje slabi potrebne su velike i široke antene koje su smještene u Kaliforniji, Madridu i Canberri.
- Jezgre kometa, koji su se formirali u dalekim dijelovima Sunčevog sustava, su zapravo ostaci materijala od kojih je nastao naš sustav, a nešto misteriozno ih je privuklo da krenu baš prema našem dijelu Sunčeva sustava.
- Da se Zemlja ne vrti oko Sunca, ona bi zbog djelovanja gravitacijske sile na nama najvažniju zvijezdu pala i spalila bi se, jer je masa Sunca 333000 puta veća od mase Zemlje.
- Rosetta je prva letjelica u povijesti koja već preko godinu dana uspješno prati komet Churyumov – Gerasimenko, na čijoj je atmosferi registriran molekularni kisik
- Japan je prvi i do sada jedini koji je sondom donio čestice asteroida na Zemlju
- Hrvatska je tek u predetapi da postane član Međunarodne svemirske agencije, gdje od se od novca članarine i financiraju projekti, dok neki naši susjedi kao Mađarska i Slovenija već ulažu u svemirsku tehnologiju
