Članak » Liječenje bez lijekova
Razvoj medicine kroz povijest
Liječenje bez lijekova
U petak, 12. listopada 2018. godine učenici 3. b razreda posjetili su još jednu zanimljivu izložbu Gradskoga muzeja Požega. Trenutna postava prikazuje kako su se bolesti koje poznajemo i danas liječile kroz povijest.
Požeški gimnazijalci imali su priliku saznati mnogo o pogledima na medicinu od prapovijesti do antike. Kako je bolest starija od čovjeka, ljudi se oduvijek bore s njom. Tako se najstarija uspješna amputacija ruke dogodila još kod krapinskog pračovjeka, a različiti pisani medicinski recepti pojavili su se s prvim pismom u Egiptu. Dosad je pronađeno više od 700 recepata na klinastom pismu.
Hipokrat - otac medicine
Doznali su mnogo i o antičkoj medicini. Tada su ljudi vjerovali da su za sve bolesti krivi zli duhovi i bogovi. Kako bi se izliječili, pridonosili su žrtve bogu zdravlja, Asklepiju. Lječilišta u Grčkoj nazvana su po njemu - asklepioni. Otvarana su uz izvore tople vode, a ondje bi bolesnici, osim kupanja u ljekovitim vodama, spavali u prostorijama sa zmijama i psima kako bi se izliječili. Otac medicine, Hipokrat vjerovao je da se tijelo sastoji od 4 tekućine: krvi, žute žuči, crne žuči i flegme. Ako je ravnoteža tih četiriju tekućina narušena, čovjekov organizam pati od nekakve bolesti. Hipokrat je bolesnike liječio ljekovitim biljem i tekućinom savjetujući im post.
Opće je poznato da su Rimljani velik dio svoje kulture preuzeli od Grka. Najpoznatiji rimski liječnik bio je kirurg i farmaceut Galen. Kao i Grci, za liječenje bolesti, najviše su koristili razno ljekovito bilje poput ružmarina, melise, mente, kadulje ili lavande. Osim ljekovitih biljaka, u svoje medicinske pripravke stavljali su dijelove zmija, vodozemaca i kukaca te razne minerale. Tako je najpoznatiji lijek za glavobolju bilo vino u kojem se natapao kameleon, a za zubobolju polovica poljskog miša.
U Rimu se, zbog ratnih ozljeda, razvila i kirurgija. Važnu ulogu u tome, imao je i grad Sisak u kojem je pronađena najveća zbirka medicinskih instrumenata iz tog vremena. Sve operacije, poput bušenja lubanje, skidanja sive mrene ili raznih amputacija radile su se bez anestezije.
Nakon upoznavanja s antičkim načinima medicine, učenici su testirali svoj mozak. Zadatak im je bio u deset sekundi zapamtiti što više predmeta prikazanih na stolu. Najbolji su simbolično nagrađeni prirodnim čajevima.
Posjet muzeju završen je uz igre memory i puzzle. Učenic 3.b oduševljeni su ovim načinom učenja povijesti te preporučuju svima da posjete Gradski muzej!
Autor: Mateja Ostojić, 3.b
