Članak » Trgovina ljudima - moderno ropstvo!
Luka Mađerić, predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade RH i načelnica Odbora za suzbijanje trgovanja ljudima Maja Bukša održali tribinu o suzbijanju trgovine ljudima
Trgovina ljudima - moderno ropstvo!
Obiteljski centar Požega organizirao je 22. listopada 2010. tribinu na temu "Suzbijanje trgovanja ljudima na lokalnoj i međunarodnoj razini" u dvorani Gospodarske komore u Požegi. Predavači su bili Luka Mađerić, predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade RH i nacionalni koordinator za suzbijanje trgovine ljudima te načelnica Odjela za suzbijanje trgovanja ljudima Maja Bukša. Ondje su bili prisutni svi koji su željeli saznati više o ovom obliku organiziranoga kriminala, a prisustvovali su i učenici naše Gimnazije s profesoricom Žaklinom Bender te profesorica Suzana Musil-Todorović sa svojim učenicima iz Obrtničke škole.
Ljudi pristaju na sumnjive ponude radi izlala iz loše životne situacije!
Prvi dio predavanja održao je predstojnik Ureda za ljudska prava pri Vladi RH Luka Mađerić. Odmah je počeo sa šokantnom činjenicom da u svijetu godišnje ima oko 4 milijuna žrtava trgovine ljudima, a od toga 30% su djeca. U Hrvatskoj od 2002. godine do danas bilo ih je 89. Postoje razni oblici navedenoga kriminala. Jedan od najizraženijih je seksualno iskorištavanje čije su žrtve uglavnom žene koje pristaju na sumnjive ponude kako bi riješile teške životne situacije, a kada shvate na što su zaista pristale, bude prekasno za jednostavan izlaz. Drugi oblik je jedan oblik sličan ropstvu, a tu su žrtve pretežito muškarci, stranci bez dozvole za rad kojima su ugrožavana i kršena prava jer nisu pod nadzorom niti jedne institucije. Postoje i razne kriminalne aktivnosti (džeparenje, prosjačenje) kao prepoznatljiv oblik trgovine ljudima čest među romskom djecom prisiljenom na prosjačenje te nezakonito posvajanje i prodaja djece i doniranje organa, najčešće u područjima JI Azije.
Unosan posao?!
Godišnji financijski globalni promet u trgovini ljudima je 9 do 12 milijardi, usporedivo s globalnim prometom opojnih droga, a ta dva oblika trgovine slijedi i trgovina oružja. No, oružje i drogu se može prodati samo jednom, a ljudsko biće se može iskoristiti nebrojeno puta. Žrtve potječu iz ekonomski slabijih, a transportiraju se u bogatije zemlje radi jeftine radne snage. Zemlje destinacije su uglavnom države Europske Unije s liberalnim stavovima i legaliziranom prostitucijom (Nizozemska,Njemačka). Tada žrtva postaje objekt, kao rob u prošlosti, zato se trgovina ljudima naziva i „modernim ropstvom“. Tri su međusobno povezana elementa u trgovini ljudima: regrutiranje (nasilno ili prijevarom), migracija koja se zasniva uglavnom na slobodnoj ali nedovoljno informiranoj odluci same žrtve te eksploatacija iz koje proizlazi oduzimanje dokumenata, zlostavljanje i iskorištavanje žrtve.
UN konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminala
U UN-ovoj Konvenciji dvije su poveznice u području trgovine ljudima, a to su krijumčarenje migranata i sama trgovina ljudima. Obje su poveznice kaznena djela, ali najveći je problem to što su osobe kojima se trguje žrtve zločina i trpe povrede ljudskih prava koja na kraju potpuno izostaju. Drugi problem je sve češće legalno transportiranje žrtava jer one nisu ni svjesne da su žrtve te ne traže pomoć jer smatraju da idu u bolji život. Zato, prije pristanka na bilo koji posao u Hrvatskoj ili van nje posebno treba sve provjeriti, a pogotovo je li poslodavac prijavljen.
Nacionalni plan za suzbijanje trgovine ljudima
Drugi dio predavanja vodila je Maja Bukša, stručna suradnica u Uredu za ljudska prava Vlade RH. Ona je predstavila Nacionalni odbor za suzbijanje trgovine ljudima na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor te nacionalni plan koji se provodi od 2009.-2011. godine.
Operativni tim Odbora sastavljen je od predstavnika MUP-a, Državnog odvjetništva, nevladinih udruga te mnogih drugih, a na čelu je koordinator Luka Mađerić. Glavne činjenice u nacionalnom planu su to da se žrtvu ne tretira kao žrtvu već da ju se pokuša osnažiti te da status žrtve nije uvjetovan njezinom suradnjom. U zakonodavnom okviru, bitno je naglasiti da je Hrvatska uglavnom zemlja tranzita, ali i sve više zemlja destinacije žrtava te da je u Hrvatskoj 2006. godine uveden novi stavak Kaznenog zakona koji kaznenopravno sankcionira korisnika usluga.
Glede pomoći i zaštite, Hrvatska ima brojna prihvatilišta i sigurne smještaje, mobilne timove koji su u funkciji 24 sata i individualizirane programe pomoći i zaštite. Naša zemlja dosta radi i na prevenciji trgovine ljudima, a to postiže suradnjom s mnogim međunarodnim organizacijama te poticanjem rada organizacija civilnoga društva. Sve više jača partnerstvo između tijela državne uprave i navedenih organizacija, sve je više medijskih kampanja i organiziranih skupova obrazovanja svih dobnih skupina.
Stanje u Hrvatskoj
U 2010. godini u Hrvatskoj je evidentirano pet žrtava (četiri Hrvatice i jedan državljanin Rumunjske) ovog oblika kriminala. Sve su žrtve seksualno iskorištavane, srednje razine obrazovanja odnosno bez školske spreme, a prosjek godina je 20. Trgovina ljudima je ozbiljan problem i ozbiljan oblik kriminala, kako u svijetu, tako i sve više kod nas. Zato, prilikom odabira posla, Luka Mađerić i Maja Bukša svima savjetuju opreznost te čak i višak informiranosti jer pristanak na sumnjive poslove te konačni ulazak u trgovinu ljudima potpuno ugrožava ljudska prava, a ljudsko biće tada nije ništa više nego objekt.
Autor: Tatjana Kostić, IV.c
